Anksioznost je neugodna, no nije opasna!
Anksiozni poremećaj je vrsta mentalnog zdravstvenog stanja gdje osoba doživljava visoku razinu tjeskobe, brige ili straha koji može biti težak za kontrolu i koji često utječe na svakodnevni život. To može uključivati generalizirani anksiozni poremećaj, panične napade, socijalnu anksioznost i specifične fobije. Osobe s anksioznim poremećajem mogu osjećati stalnu nervozu, imati problema sa spavanjem ili koncentracijom, i mogu izbjegavati određene situacije ili aktivnosti kako bi spriječili osjećaj tjeskobe. Važno je potražiti pomoć ako osjećaš da tvoja tjeskoba postaje prepreka u tvom životu.
Depresija i anksioznost – jesu li i kako povezane?
Anksioznost i depresija se ponekad mogu pojaviti istovremeno. Glavni simptom depresije je dugotrajno, tužno ili beznadno raspoloženje.
- anksioznost obično uključuje osjećaje brige, nemira, nervoze i straha
- anksioznost obično osjećamo u trenutku donošenja važnih životnih odluka, tijekom životnih prekretnica, polaganja ispita i slično
- svatko reagira drugačije na neočekivane ili izazovne životne okolnosti, stoga je posve normalno osjećati anksioznost u takvim situacijama
- ako jaki osjećaj tjeskobe traje većinom dana tijekom nekoliko mjeseci, to može ukazivati na anksiozni poremećaj.
Najčešći simptomi anksioznih poremećaja uključuju;
- osjećaj nervoze, nemira ili napetosti
- osjećaj panike, ubrzan broj srčanih otkucaja, ubrzano disanje, znojenje, drhtanje, osjećaj slabosti i umora, poteškoće u održavanju koncentracije, nesanicu
- anksioznost može dovesti i do probavnih smetnji
Kako liječiti anksioznost?
Liječenje se može provoditi;
- lijekovima
- psihoterapijom
- metodama samopomoći
Depresija i anksioznost su često sestre blizanke, stoga se, osobito u početku uzimanja antidepresiva, uz antidepresive uzimaju i anksiolitici - lijekovi koji otklanjaju osjećaj straha i napetosti a izazivaju osjećaj zadovoljstva i uravnoteženosti.
Autorica: Lana Musić Kovačević, 2.d