Mentalno zdravlje mladih

2024-09-03

Mentalno zdravlje mladih prioritet je svakog odraslog pojedinca.

Mladi ljudi, osobito u tinejdžerskim godinama i adolescenciji, nemaju dovoljno dobro razvijene mehanizme samoočuvanja ni suočavanja sa stresom. Mladi ljudi prolaze kroz formativne faze svoje ličnosti koje će ih oblikovati u odrasle ljude, odnosno manje ili više funkcionalne pojedince u društvu. Još uvijek nedovoljno zreli za donošenje velikih životnih odluka, prisiljeni su birati smjer svog života, školovanja ili tragati za poslom, a da pritom doista ne poznaju sebe ili ne znaju što žele u budućnosti.

Sport i rekreacija svedeni su na minimum, a i ranije je tjelesna aktivnost mladih bila nedovoljno zastupljena. Koliki će trag na danas mlade ljude ova situacija ostaviti u budućnosti, ne znamo, ali vjerujemo da će posljedica biti.

Iako znamo da u društvu postoje posebno ugrožene skupine, nepravedno je mlade isključiti s tog popisa jer upravo će oni u godinama koje dolaze kreirati novu sliku svijeta i društva za buduće naraštaje. Oni će, dakle, biti ljudi koji oblikuju sliku zdravlja našeg i svakog drugog društva. Ne zaštitimo li mlade, kakva nas budućnost očekuje?

Mladi se danas suočavaju s problemima s kojima se teško snalaze i odrasli. Anksioznost, depresija, poremećaji prehrane, samoranjavanje, suicid, izostanak tjelesne aktivnosti i socijalna izolacija samo su neki od problema koji ih osobito pogađaju. Tako je bilo oduvijek, a danas je situacija samo dodatno izazovna jer velikim dijelom izostaje njihova "prva linija obrane od stresa".

Što možemo učiniti?

1. Smanjiti stigmatizaciju mentalnih poteškoća kad je riječ o mladim ljudima – mladi nisu neranjivi, dapače, ranjiviji su od odraslih kad je riječ o suočavanju sa stresom. Gotovo svaka mlada osoba tijekom odrastanja prolazi kroz teška razdoblja, ali zbog straha od osude i izolacije skriva probleme.

2. Poticati mlade na tjelesnu aktivnost - mladi o njoj rijetko razmišljaju jer ne vide potrebu za njom. Organizirane sportske, rekreativne aktivnosti i izleti nisu nešto što će mladima pasti na pamet, ali mogu pozitivno reagirati na naš poticaj ili slične ideje.

3. Educirati mlade o važnosti kvalitetne prehrane – kvalitetna prehrana ima pozitivan utjecaj na imunitet, a posljedično ima utjecaj i na mentalno zdravlje i bolje suočavanje sa stresnim situacijama.

4. Organizirati grupe podrške za mlade. Budući da velika većina mladih prolazi slične situacije, dobivanje društvene podrške puno će im značiti kad je riječ o pronalasku rješenja, ali i osjećaja da nisu sami u svojim problemima, koji će od strašnih i sramotnih postati normalni i uobičajeni. Teško se boriti s neprijateljem za kojeg mislimo da postoji samo u našoj glavi.

Tekst: Nika Jurković, 3.d